Džin

Sadržaj

DŽIN – POPULARNO PIĆE SVIH GENERACIJA

9. juna svake godine se proslavlja Svetski dan džina (“World Gin Day”). To je piće za sva vremena i za svaku priliku.

U celom svetu je popularan, kod svih generacija, posebno kod mladih (od 25 god. do 35 god..), ali i onih malo starijih (od 45 god. do 55 god.).
Uglavnom se pije “suv”, ali se od njega najbolji kokteli prave, a među najpoznatijima je votka i džin i džin tonik, kao i neizostavan martini.
Kratka istorija džina

Džin je staro žestoko alkoholno piće. Postoje različita sporenja oko tačnog vremena svog nastanka.

Sa sigurnošću se može reći da sve vrste džina svoje korene vuku još iz 13. veka, ako ne i ranije, kada se prvi put pojavljuju u Holandiji. U 16. veku je zabeležena prava receptura za džin kao lek.

Zbog uticaja rata iz Holandije se proširio i na Englesku, koja je danas jedna od zemalja u kojoj se džin pravi i ispija. Smatran je za drogu tokom 18. veka i bio je problem Londonskim vlastima jer uništava ljude i porodice pa je samim tim i zabranjivan.

U današnje vreme je veoma popularan i od njega se prave najbolji kokteli koji se rado piju u svim klubovima.

Destilovanjem žitarica ili voća (šljiva) koje su prethodno započele vrenje i dodavanjem kleke (ital. ginepero fra. genievere) dobija se džin. Pod imenom klekovača je poznato ime kod našeg naroda.

Kleka je začinska, ali i lekovita biljka pa se zato i džinu tj. klekovači pripisuju i lekovita svojstva. Izraz “hrabri Holanđanin”odnosi se na vojnike koji su ispijali džin pred borbu u ratovima, jer ima umirujuće dejstvo.

Vrste džina

Postoje četiri najznačanjih vrsta džina, a najviše se razlikuju po načinu proizvodnje odnosno destilacije.

Mogu se podeliti na:

  • Džin
  • Destilovani džin
  • Engleski džin ili London džin
  • Alkoholna pića sa ukusom kleke

Ova poslednja vrsta džina se ubraja u lošija alkoholna pića u kojima je kleka korišćena kao začinska biljka, potapana u alkohol sa još nekim travama, da bi korigovala loš ukus i miris osnovne sirovine.

Domaća rakija klekovača se može uvrstiti u ova pića. Čak i danas se od takvih pića mogu praviti najbolji kokteli.

Džin

Običan džin se pravi od poljoprivrednog destilovanog alkohola prirodnog porekla (žitarice, voće) neutralnog po boji i ukusu, a u koji se dodaju začinske biljke i kleka, čija nota mora biti akcentovana.

Što se tiče dodatnih aroma, boja pa čak ni dodatih šećera kod običnog džina ne postoje ograničenja.

Destilovani džin

Destilovani džin se dobija kao i običan džin, s tim da se po dodavanju kleke i začinskih biljaka u alkohol, vrši ponovna destilacija. Nakon ponovne destilacije moguće je dodati još neke arome da bi se dobio željeni ukus.

London džin

London džin se dobija od destilovanog alkohola poreklom od žitarica koji mora biti visokog kvaliteta sa dodavanjem začinskih biljaka i kleke. Nikako se ne sme ubacivati dodatni šećer, niti veštačke arome i boje.

Zbog svog strogog načina proizvodnje London džin nazivaju još i “suv”.